Naučni pristup koji vam može pomoći da donosite bolje odluke o investicijama
Ukoliko vidite da vrijednost vašeg portfolia opada, to bi vas moglo dovesti do dodatnih pogrešaka u vašem procesu investiranja.
John Forlines III, profesor ekonomije na Univerzitetu Duke u SAD-u, kaže da su ljudi programirani da se oslanjaju na određeno ponašanje prilikom donošenja odluka. Razumijevanje ovih tendencija i pravila pri rješavanju problema, posebno kada su u pitanju velike sume novca, pomoći će vam da bolje investirate.
Radi se zapravo o setu pravila koja su, kako ih Forlines naziva, heuristička. To znači da opisuju proces koji može riješiti određenu vrstu problema, ali ne garantuje uspješno rješenje. On ih dijeli u 3 seta pravila: 1 – pristrasnost zbog dostupnosti, 2 – zabluda planiranja i 3 – traženje pomoći.
Najćeška greška dešava se u prvom setu, zbog pristrasnosti prema dostupnosti. To znači da ljudi donose odluke prema podacima i događajima koji su njima dostupni, vidljivi i svježi u memoriji. Ljudi vide nepovoljna pomjeranja na tržišti i prelaze u mod u kojem su spremni da se, uprkos svim planovima koje su imali, povuku sa tržišta jer se ne mogu nositi sa padom koji se trenutno dešava pred njihovim očima. Na ovakav potez ih mogu potaći naslovi u medijima kao npr. „Cijena nafte zbog corona virusa nikad niža!“. Velika greška koju prave u tom trenutku je to što povezuju gubitke sa opadanjem. Ono što se zapravo događa je da vrijednost njihovog portfolija možda opada, ali oni u suštini ne bilježe gubitke jer još uvijek nisu ništa prodali. Najgore je što oni u tom trenutku donose odluku da prodaju i to je klasična priča nezadovoljstva trgovanjem na berzi – kupovina kad su cijene visoke, a prodaja kad su niske.
Kad je u pitanju drugi set pravila ponašanja, Forlines kaže da se tiče činjenice da ljudi konstantno misle da imaju svu kontrolu nad stvarima i događajima. Ljudi misle da mogu razumjeti informacije sa velikom dozom preciznosti, te da ih mogu prevesti u plan. To nije tačno. Mi uopšte ne kontrolišemo većinu stvari. Samo tržište je odličan primjer za neizvjesnost sa kojom se suočavamo svakodnevno. Ono što definitivno ne znamo i ne možemo predvidjeti je budućnost. Sve temeljimo na predikcijama, ali mi za te stvari nemamo nikakvu garanciju. Mnogi analitičari koji rade na Wall Street-u još uvijek nisu pronašli savršenu formulu za predviđanje tokova berze sa 100% preciznošću. U tome i jeste trik. Nesigurnost je prisutna na svim poljima ljudskog djelovanja. Za vrijeme pandemije corona virusa, ili za vrijeme propadanja banaka u posljednjih 15 godina, ono što smo otkrili je još mnogo slojeva nesigurnosti koja vreba ljude.
U većini slučajeva, ono što čini veliki komad bihejvioralne nauke je pokušavanje istraživanja ljudskih reakcija pod pritiskon nesigurnosti. Ono što znamo je da većina ljudi razmišlja brzo. Oni instinktivno reaguju na emocije i donose odluke na bazi njih. Druga, analitička, strana vašeg mozga razmišlja sporo i zaista uzme dovoljno vremena da analizira sve što radite. U ovakvim slučajevima, kada je nesigurnost velika, a vi nemate ispravne informacije, potrebno je da razmišljate sporo, a ne brzo. U ovom dijelu pravila je jako značajno imati pouzdane prijatelje u svojoj blizini, kako biste od njih mogli tražiti pomoć. Jer, činjenica je i to da je jako malo ljudi koji kroz ove turbulencije mogu prolaziti sami. Naravno da postoje iskusni investitori i ljudi koji upravljaju ogromnim količinama novca, ali mnogi od njih uprkos godinama iskustva ipak mogu zadržati neke oblike ponašanja koji su tu zbog pristrasnosti prema nekim okolnostima, a ne zbog realnog stanja stvari. Zbog toga i najveći stručnjaci nikad neće tvrditi da znaju sve.
Ukratko, prema savjetu naučnika koji se bave predviđanjem i analizom ljudskog ponašanja, problem će biti manji ukoliko situaciji date vremena, ukoliko je posmatrate objektivno i ukoliko tražite pomoć.
Kad sve to primjenite na investiranje, u budućnosti ćete izbjeći da postanete žrtva svog instinktivnog načina razmišljanja.
Izvor: cnbc.com
